Kada otići u mirovinu
Čime se točno bavi vaš radni materijal i kada bi trebao biti gotov?
- Prije svega, bavit će se pitanjem usklađivanja Zakona o mirovinskom osiguranju s odlukom Ustavnog suda o ujednačavanju odredbi odlaska u mirovinu za žene i muškarce. Razmatramo i neke druge stvari, poput mogućnosti destimuliranja prijevremenih mirovina, ali i istodobnog stimuliranja duljeg rada te skraćivanja roka prijave u mirovinski sustav što je važno za inspekcijski nadzor rada ‘na crno’, pitanja mogućnosti, odnosno uvjeta rada umirovljenika te nekih drugih pitanja. Ti bi materijali mogli biti pripremljeni u sljedeća dva mjeseca i poslani Vladi na razmatranje.
Kakav će biti vaš prijedlog o provedbi odluke Ustavnog suda?
- Prema toj odluci 2018. prestaju vrijediti odredbe koje su različito definirale godine života za odlazak u mirovinu muškaraca i žena. Drugim riječima, da žene više neće odlaziti u mirovinu sa 60 godina, već kao i muškarci sa 65 godina. Za usklađivanje tih odredbi trebat će dulje prijelazno razdoblje.
Koliko bi ono moglo biti?
- Moramo to još precizno utvrditi. Ali, primjera radi, kada bi prijelazno razobolje bilo pola godine, za usklađivanje bi bilo potrebno 10 godina. To znači da žene danas odlaze u starosnu mirovinu sa 60 godina, a za 10 godina odlazit će sa 65 godina. Svake godine bi se se granica mogla pomaknuti za pola godine. Pojedine zemlje su to različito rješavale, većinom na ovaj način, ali neke i drugačije. Tako, na primjer, Česi imaju prilagodbu od dva mjeseca.
Sve europske zemlje proteklih su mjeseci jako zabrinute za stabilnost mirovinskog sustava i donose različite mjere. Kod nas, čine se, nema žurbe. Brine se jedino Svjetska banka. Što su vam rekli u njoj?
- U okviru Ugovora o kreditu, Svjetska banka samo je dala preporuke što bi trebalo učiniti. To uključuje povećanje staža žena na 65 godina, dodatno destimuliranje prijevremenog umirovljenja, ujednačenje posebnih mirovina s općima, zatim povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup i smanjenje administrativnog troška mirovinskog sustava.
Drugi moraju pomoći
Osim ujednačenja dobi umirovljenja za mušarce i žene, u kojoj mjeri slijedite druge preporuke?
- Sve analiziramo. Ali, nije sve samo pitanje Zakona o mirovinskom osiguranju, nego i drugih priopisa koji ne ovise o nama, nego o njima treba odlučiti Vlada, odnosno neka druga ministarstva.
Morat će se dulje raditi
Što konkretno vi radite?
- Razmišlja se u nekoliko pravaca, što znači da bi trebalo uskladiti i druge propise. Tako, na primjer, sada osoba koja stekne uvjete za prijevremnu mirovinu nema pravo na naknadu Zavoda za zapošljavanje. Starije osobe teško nalaze posao i u pravilu ne preostaje im drugo nego otići u prijevremenu mirovinu. Ako bi se Zakon koji regulira to područje izmijenio na način da se ne mora ići u mirovinu, nego se i dalje može ostati na HZZ-u i koristiti naknadu, bio bi manji pritisak na prijevremeno umirovljenje. Razmišlja se o Odredbi Zakona o radu prema kojoj ugovor o radu prestaje sa 65 godina ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. Kao što sam rekao, destimuliranje ranijeg odlaska u mirovinu može se raditi i na vrlo stimulativan način: da se poveća mirovina onome tko radi dulje od 65 godina. Jer ako ljudi dulje rade, time se manje opterećuje mirovinski fond.
Ako netko radi, primjerice, do 70. godine, što bi mu bila ‘nagrada’?
- To su sve samo još promišljanja i analize, ali primjerice za taj dodatni staž bila bi mu uvećana mirovina, recimo možda za onoliki postotak po godini koliko se za prijevremnu mirovinu smanjuje što je, primjerice, u Njemačkoj rješenje, ali to je za sada financijsko-matematička analiza. Danas kad radnik ide u mirovinu, ranije za svaku godinu mu se nešto oduzima, ali za kasniji odlazak ništa ne dobiva.
Za povlaštene mirovine važna je istinitost, ne toliko visina
Raniji je prijedlog bio za svaku godinu ranijeg umirovljenja niža mirovina četiri do pet posto.
- O tim brojkama ne mogu govoriti. Još se sve analizira s predstavnicima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Međutim, moramo imati na umu i negativne demografske trendove. Najviše što se može postići je produljenje radnog vijeka za žene, što su mnoge zemlje Europe već napravile ili idu u tom pravcu. O produljenju radnog vijeka uopće, recimo do 67 godina, za sada ne razmišlja. To je stvar za budućnost.
Što je s povlaštenim mirovinama koje bi se trebale ujednačiti s općim?
- Taj dio nije u ovom resoru. Posebne mirovine nisu riješene Zakonom o mirovinskom osiguranju nego drugim propisima.
Tko onda brine o cijelom mirovinskom sustavu?
- Ne mogu odgovoriti na to pitanje jer mi ne možemo pripremiti zakon koji se, primjerice, tiče branitelja. Možemo dati samo preporuku. Rekao bih da možda ne bismo u prvom redu trebali gledati visinu braniteljskim mirovina, nego koje od njih nisu istinite.
